Povodom skorašnjeg početka školske godine, još jedne u pandemijskim vijetima, u Dnevniku Nove TV je 22. kolovoza 2021. objavljen razgovor novinara Domagoj Mikića s ravnateljicom Poliklinike za zaštitu djece i mladih prof. dr. sc. Gordanom Buljan Flander.
Ravnateljica je prvo predstavila rezultate probira na mentalno zdravlje koje je Povjerenstvo za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih Grada Zagreba kojem je načelu provelo na više od 22 000 učenika osnovnih i srednjih škola Zagreba u veljači i ožujku 2021. godine:
– U istraživanju smo dobili rezultate prema kojima po 9 % djece ima klinički značajnu depresivnost i klinički značajnu anksioznost, a 14 % djece ima klinički značajne simptome iz okvira posttraumatskog stresnog poremećaja. Kad pogledamo kako se djeca konkretno osjećaju, 50% djece ima smetnje koncentracije, preko 50% djece ima osjećaj praznine i tuge, a ono što nas je također posebno zabrinulo je da 75% djece ima brige oko neuspjeha. Mislim da je tome značajno pridonijela neizvjesnost oko oblika nastave i sve ono što su djeca prošle godine proživljavala.
S obzirom na vaše razultate koji je najbolji model s kojim bi djeca trebala početi ovu novu školsku godinu, pitao je novinar Mikić.
– Ako epidemiološka situacija to bude dozvoljavala, dobro je da djeca imaju nastavu uživo, da se druže, da imaju razrednu koheziju, da nemaju sve one gubitke koje su imali gubitkom redovnog odlaska u školu. Djeci je jako važna rutina, jako im je važna predvidivost. I naši roditelji i naša djeca koja su s nama u kontaktu govore da ih zapravo ta jedna nepredvidivost čini još nesigurnijima, jer ne znaju ni kako sebe pripremiti niti kako djecu pripremiti za školsku godinu, i mislim da je jako važno da to djeca i roditelji što prije saznaju.
Ravnateljica se osvrnula i na podatke MUP-a o tome da se povećao broj kaznenih djela povrede kaznenih prava za vrijeme pandemije, ta na činjenicu da je povećani broj dolazaka djece u Polikliniku.
– Često nam dolaze djeca s tjeskobom, anksioznošću, noćnim strahovima, depresivnošću, povećan je broj djece s autodestruktivnim ponašanjima, povećan je broj djece koja pomišljaju o smislu života, koja promišljaju da bi bilo najbolje da ih nema, sa suicidalnim ideacijama, razni su problemi. Bez obzira i ako nastava bude online i ako bude offline, bilo bi svakako važno razgovarati s djecom o tome kako su, jačati njihovu otpornost, dati djeci priliku da kažu kako su i normalizirati njihove osjećaje, a ne ih stigmatizirati.