Povodom zajedničke sjednice saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu na temu “Zaštita mentalnog zdravlja djece u okolnostima pandemije” u Dnevniku Nove TV 29. lipnja 2021. godine objavljena je reportaža Ivana Čorkala o porastu nasilja nad djecom tijekom pandemije. Sugovornici u temi bili su ravnateljica Poliklinike prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković, dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević i državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak, koji su sudjelovali na sjednici:
“Pandemija je učinila svoje. Nasilje nad djecom ove je godine u znatnom porastu, posebice seksualno zlostavljanje.
”Porast je više od 60 posto. Mi to vidimo u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Došlo je do pandemijskog paradoksa. Mjere koje su uvedene da bi se zaštitila djeca dovele su do toga da djeca budu zatvorena sa zlostavljačima”, kaže Gordana Buljan Flander iz Poliklinike za zaštitu djece.
Zašto porast ove, a ne prošle godine?
”Kad je bio najstroži lockdown, djeca se nisu imala kome javiti jer su bila zatvorena sa zlostavljačima. Nije bilo škole, nije bilo treninga, nije bilo institucija koje su to mogle prepoznati i kojima su se djeca mogla požaliti”, pojašnjava Buljan Flander.
Porast autoagresije
Dječji psihijatri zamjećuju porast autoagresijei samoozljeđivanja za 30-ak posto.
”Vidjeli smo da su nam najrizičniji ovi u dobi od 13 do 16 godina. Osim što imamo oblike ozljeđivanja oštrim predmetima, često posežu za psihoaktivnim tvarima. Prema ovogodišnjim istraživanjima, anksioznost, depresija, stres, problemi sa spavanjem najčešće su tegobe koje navode djeca i mladi, a izravna su posljedica pandemije”, otkriva pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek Katarina Dodig Ćurković.
Alarmantno stanje i nedostatak stručnjaka
”Je li alarmantno? Apsolutno je alarmantno, apsolutno treba djelovati sada. Ovo je sada možda trenutak, ako nismo zakasnili, da učinimo zaštitu”, poručuje dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.
Problem je nedostatak psihologa i pedagoga. Nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa mobilni timovi jedva su formirani.
”Mobilni timovi dobar su primjer kako bi u budućnosti mogli biti mobilniji, operativniji i učinkovitiji kada treba pružati stručnu pomoć u školama”, smatra Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.
Za hitne slučajeve tu su i besplatni brojevi telefona, ali kada dođe do toga, tada je često i prekasno. A situacija je, zaključuju stručnjaci – kritična.”