Bračno i obiteljsko savjetovalište u Osijeku, koje djeluje u okviru Đakovačko-osječke nadbiskupije, obilježilo je 3. prosinca 2014. završetak šestog ciklusa projekta ‘Kompetentni roditelj – kompetentno dijete’, a savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja u Slavonskom Brodu istoga je dana proslavilo proslavilo desetu obljetnicu rada. Tom je prigodom prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander u oba grada održala predavanja o odrastanju djece i mladih u online okruženju s posebnim osvrtom na smjernice kako ga učiniti što sigurnijim.
Okupljenima su se u Slavonskom Brodu obratili mons. dr. sc. Đuro Hranić, nadbiskup Đakovačko-osječki, vlč. Ivica Rebić, ravnatelj Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije, te Suzana Matošević iz Bračnog i obiteljskog savjetovališta u Slavonskom Brodu, koordinatorica Savjetovališta za žrtve obiteljskog nasilja. Predavanjima su prisustvovali i dr. sc. Josip Bošnjaković, stručni voditelj svih Savjetovališta u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji te Elizabeta Matuzović, voditeljica Bračnog i obiteljskog savjetovališta u Osijeku.
U sklopu predavanja pod nazivima: „Ponašanje i doživljavanje mladih na internetu: Trebamo li brinuti?“ te „Odrastanje uz Facebook i internet – kako zajedno vratiti sigurnost u djetinjstvo?“, pripremljenih u suradnji sa psihologinjom Poliklinike Teom Brezinšćak, prof. Buljan Flander istaknula je da je odrastanje uz internet i druge medije stvarnost današnjih generacija. Prema recentnim istraživanjima djeca i mladi koriste medije prosječno 7 sati i 38 minuta, pri čemu značajnu količinu vremena provode u više aktivnosti istovremeno. O stalnoj umreženosti generacije popularno nazivane „milenijalcima“ govore i podaci nedavnog istraživanja Hrabrog telefona i Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba (2013) prema kojem 99% mladih ima pristup Internetu, a čak 93% otvoren profil na društvenoj mreži Facebook.
Internet neosporno donosi mnoge mogućnosti, predstavljajući platformu za učenje, razvijanje interesa, razvoj identiteta i povezivanje s vršnjacima. Istovremeno važno je biti svjestan da internet donosi i određene rizike. Jedan od najistaknutijih među njima svakako je elektroničko vršnjačko nasilje, odnosno cyberbullying. Njime su obuhvaćena sva ponašanja koja se odvijaju putem elektronskih ili digitalnih medija od strane pojedinca ili grupe, a koja koje ima za cilj nanošenje štete ili neugode drugoj osobi putem objave neugodnih ili povjerljivih informacija, video snimaka ili fotografija, socijalnog isključivanja i dr.
Koliko su ova ponašanja raširena govore rezultati našeg istraživanja, prema kojima je 1 od 5 tinejdžera bio izložen uvredljivim porukama ili komentarima putem Facebooka, a svaki šesti čak i prijetnjama. Značajan broj djece i mladih doživio je provaljivanje u njihov profil (16%), širenje laži (11%), blokiranje ili izbacivanje iz grupe (11%) ili poticanje drugih da ružno govore o njima (7%).
Pitanje koje se, pri tome, često postavlja jest, zašto mladi posežu za ovakvom vrstom nasilja? Odgovor se nalazi u mnoštvu faktora: u pozadini pojedinog klika mogu biti ljutnja, potreba za moći ili manjak empatije, ali i nepromišljenost te manjak svijesti o posljedicama takvih ponašanja. Ono što je neosporno jest da izloženost vršnjačkom nasilju putem elektroničkih medija može dovesti do brojnih emocionalnih posljedica i teškoća u školskom funkcioniranju.
Prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander naglasila je važnost svakodnevnog djelovanja svih nas kako bismo odrastanje novih generacija učinili što sigurnijim te je predstavila osnovne smjernice kako tome mogu doprinjeti roditelji, škola, ali i sami mladi. Brojna istraživanja upućuju da su za sigurnost djece i mladih na internetu važni visoka pismenost vezano uz korištenje suvremenih tehnologija, znanje o sigurnosti na internetu, negativni stavovi o vršnjačkom nasilju te podrška i vodstvo roditelja.
Prema spomenutom istraživanju Hrabrog telefona i Poliklinike (2013) ta podrška često izostaje, odnosno 78% djece nema postavljena pravila o korištenju društvenih mreža. Također je važna uloga škole, koja kroz dobro osmišljene preventivne programe, sustavno reagiranje na temelju uspostavljenog plana djelovanja te kroz ravnotežu discipline i podrške učenicima može značajno doprinjeti suočavanju s ovim izazovima. Istaknuta je i uloga vršnjaka koji svojim djelovanjem mogu podržati nasilje ili doprinjeti njegovom zaustavljanju.
U slučajevima kad se nasilje dogodi neophodan je rad s roditeljima, suradnja svih relevantnih institucija te edukativno-preventivna komponenta nužna za zaustavljanje kruga nasilja.
Istaknuvši dobru suradnju Poliklinike i Odjela za maloljetničku delinkvenciju MUP-a, prof.dr.sc. Gordana Buljan Flander naglasila je važnost kontinuiranog prijavljivanja elektroničkog nasilja policiji, koja kroz svoje mehanizme djelovanja može zaustaviti krug nasilja.
Okupljene sudionike, među kojima su bili prisutni mladi, njihovi roditelji, stručnjaci iz područja rada djecom i svećenici, u zaključnim je razmatranjima podsjetila na potrebu za međusobnom suradnjom i umreživanjem svih uključenih u dječje živote. Predavanja su i u Osijeku i u Slavonskom Brodu potaknula brojna pitanja te bogatu i produktivnu raspravu.